Jedan od šestero vanjskih rotatora kukova nalazi se u dubokoj glutealnoj regiji, a glavna razlika između njega i ostalih rotatora je ta što njegova gornja insercija prolazi posteriorno, odnosno s gornje strane ishijadičnog živca. Glavna mu je uloga rotacija noge prema van, posebno kada je noga u ekstenziji, primjerice, tijekom trčanja, a također pripomaže u abdukciji kada je kuk u fleksiji kao, primjerice, tijekom sjedenja. Mnogi kineziolozi govore kako piriformis postaje i unutarnji rotator kada sjedimo, s obzirom na to da njegov položaj naspram kuka, ali i istraživanja, ne govore često u korist navedenog.
Jedan od glavnih razloga zašto je ovaj mišić toliko popularan upravo je zbog njegova posteriornog prolaska iznad ishijadičnog živca, pa mnogi govore kako iritacija samog mišića može iritirati živac. Bila stvarno stvar u „iritiranu živcu“ ili ne, glavni su simptomi piriformis sindroma bol u glutealnoj regiji, bol u glutealnoj regiji koja se pojačava prilikom sjedenja, bol na „sredini“ gluteusa – kod tzv. sciatic notch-a te bol prilikom „istezanja“ piriformisa.
Prilikom dijagnoze piriformis sindroma pažnju treba obratiti na diskogenu bol, a problem je taj što je uglavnom svaki test za probleme lumbalne kralježnice pozitivan i prilikom piriformis sindroma. MR daje bolji prikaz kralježnice, ali često je nepotrebno plaćati MR kada je najčešća terapija upravo rehabilitacija. Također sva bol u glutealnoj regiji nije uvijek piriformis sindrom i zaista ne postoji način koji će navedeno utvrditi. Tek kada smo „prekrižili“ sve testove za kuk i neke probleme kralježnice, preporučuju se vježbe za piriformis. U dijagnoza poput burzitisa kuka nisu preporučljive vježbe za piriformis sindrom, stoga je preporučljivo najprije provjeriti kuk.
Što se tiče konzervativne terapije, istraživanja su pokazala da uglavnom svi pristupi daju slične rezultate, od kojih su najbolje održive vježbe mobilizacije i/ili jačanja. Između ostalog nalazimo i „duboku frikcijsku masažu“, neuromobilizacije i istezanje. Jedna od glavnih teorija o rezultatu terapije je da očekivanje osobe na terapiju uvelike utječe na ishod. Izgleda da će se, što god ljudi radili, dokle god poduzimaju barem nešto s ciljem unapređenja zdravlja, bolovi smanjiti.
Također preporuča se promjena sjedeće pozicije svakih dvadesetak minuta, ustajanje nakon dužeg sjedenja te kratke šetnje.
Općenito je poznato kako barem dva sata tjedne tjelovježbe može uvelike poboljšati zdravstveno stanje, smanjiti upale i pozitivno utjecati na raspoloženje, stoga – zašto ne bi pokušao s vježbama te tako popravio sve aspekte svog svakodnevnog života, od boli pa sve do psihofizičkog stanja?
Za pregled laganih vježbi koje možeš raditi svaki dan pogledaj našu instagram objavu!
https://www.instagram.com/p/Cm6_N73slmq/
Nisi siguran imaš li bol u kuku, kralježnici ili samo u mišićima glutealne regije? Javi nam u instagram DM, nazovi nas ili nas posjeti u Kineto Sigmi te se riješi boli i unaprijedi svoj život!
